Intervju Marka Filipovića Nacionalu

Marko Filipović u razgovoru za Nacional

Vojko Obersnel je gotovo 21 godinu gradonačelnik i osoba koja dominira političkom scenom Rijeke i normalno je da ljudi smatraju da sam na neki način bio u njegovoj sjeni“, otvoreno je rekao Marko Filipović u razgovoru za Nacional, kandidat SDP-a za gradonačelnika Rijeke na lokalnim izborima koji bi se trebali održati u svibnju iduće godine. Kako god ti izbori završili, sigurno je da će oni donijeti veliku promjenu na riječku političku scenu jer je Obersnel održao svoje obećanje te se, nakon što je još davne 2000. postao gradonačelnik Rijeke, više neće kandidirati za tu poziciju. Budući da je SDP na vlasti u Rijeci od osamostaljenja Hrvatske, neki će reći i od 1945., kandidat te stranke za gradonačelnika Rijeke Marko Filipović u izbornu utrku ulazi kao favorit.

Birači u Rijeci neće prihvatiti populizam

Iako još uvijek nije poznato tko će mu biti protukandidati, kandidaturu su neslužbeno najavili Katarina Peović iz Radničke fronte i Marin Miletić iz Mosta. 40-godišnji Filipović koji je od 2013. zamjenik Obersnelu kaže kako vjeruje da birači u Rijeci neće prihvatiti populizam koji prezentiraju navedeni kandidati te da će u svibnju iduće godine Riječanke i Riječani još jednom dati povjerenje SDP-u kako bi se nastavio niz projekata koje je aktualna gradska vlast pokrenula u posljednjem mandatu Vojka Obersnela.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili kandidirati za gradonačelnika Rijeke?

Već samo jako dugo politički angažiran, što kroz Forum mladih, što kroz SDP čiji sam član 22 godine, a zadnjih sedam-osam godina sam i profesionalno u politici kao zamjenik gradonačelnika Rijeke. Smatram da imam potrebno znanje i iskustvo za kvalitetno obavljanje te funkcije i mislim da je to logičan nastavak mog političkog angažmana. Radno iskustvo prije profesionalnog angažmana u politici stekao sam u građevinarstvu kojim sam se bavio desetak godina, tako da imam iskustvo i iz poslovnog sektora, što smatram izuzetno važnim.

NACIONAL: Je li izazov, naravno ako pobijedite na izborima, preuzeti gradonačelničku funkciju nakon dvadesetak godina vladavine Vojka Obersnela?

Obersnel je gotovo 21 godinu gradonačelnik i osoba koja dominira političkom scenom Rijeke. Normalno je da mi ljudi zamjeraju i smatraju što sam na neki način bio u njegovoj sjeni, ali politički sustav je tako koncipiran i odluke donosi gradonačelnik. Međutim, u razdoblju od kada sam zamjenik gradonačelnika, mogao sam i utjecati, usmjeravati i predlagati neke odluke i mogu reći da smo u proteklih osam godina vrlo uspješno surađivali i u Gradskoj upravi, ali i na stranačkoj razini.

NACIONAL: Hoće li to biti i najveći izazov u kampanji, da se na neki način odvojite od Obersnela i predstavite kao samostalan kandidat, a ne kao produžetak vladavine gradonačelnika na odlasku?

Naravno da će određene stranke i interesne skupine pokušati s tom taktikom na izborima kako bi pokušali spriječiti pobjedu SDP-a, ali SDP kada sudjeluje na izborima u Rijeci onda i pobjeđuje. To dokazuje povjerenje koje nam cijelo ovo vrijeme daju Riječanke i Riječani. Spomenut ću samo posljednja četiri izbora otkako sam na čelu gradske organizacije SDP-a u Rijeci. To su izbori za mjesne odbore, za Europski parlament, predsjednički izbori i parlamentarni izbori. Na svim tim izborima SDP je potvrdio da je prvi izbor Riječanki i Riječana.

NACIONAL: Koja je to formula uspjeha SDP-a u Rijeci svih ovih godina?

Mislim da na to najviše utječu politike koje smo provodili i svjetonazor koji je uvijek vrlo jasno definiran. Rekao bih čak da je definiran jasnije nego što je u određenim vremenima bio definiran svjetonazor nacionalnog SDP-a. S takvim politika mi smo osigurali podršku od 35 posto pa do više od 45 posto birača u Rijeci. I ne sumnjam da ćemo takvu podršku dobiti i na sljedećim lokalnim izborima.

NACIONAL: Dakle, oni koji najavljuju da je došlo vrijeme da se SDP napokon makne s vlasti u Rijeci, neće u tome uspjeti?

To su nečije najave i shvaćam da oni koji izlaze na izbore imaju takve ambicije, ali to će i ostati samo njihove ambicije.

NACIONAL: Uvjereni ste u pobjedu SDP-a u Rijeci, ali smatrate li da se SDP na nacionalnoj razini može do lokalnih izbora oporaviti od poraza na parlamentarnim izborima?

Nakon parlamentarnih izbora, na kojima definitivno nismo prošli onako kako smo očekivali, stranka je prošla kroz izborni proces, a novi predsjednik Peđa Grbin je po posljednjim anketama uspio zaustaviti trend pada i vjerujem da će stranka polako vratiti povjerenje birača kako bi u budućnosti mogli preuzeti odgovornost za vođenje države jer se ova vlada definitivno ne nosi dobro s krizom, ali niti s poreznom reformom koju predlaže koja nikako nije ono za što se zalaže SDP.

Osnovni cilj pobjeda u sredinama gdje smo već na vlasti

Siguran sam da bi osnovni cilj SDP-a na lokalnim izborima trebao biti pobjeda u onim sredinama gdje smo na vlasti danas, ali isto tako bi se naši kandidati trebali profilirati u jake kandidate u sredinama gdje nismo na vlasti te s partnerima s lijevog centra trebamo pokušati osvojiti vlast gdje je to moguće. Mislim da do lokalnih izbora s jedne strane ima dovoljno vremena, ali s druge strane i nema. No vrlo je jasno da na tim izborima možemo proći samo bolje nego što smo prošli na parlamentarnim. U svakom slučaju, to će biti test za novo vodstvo stranke na kojem je velika odgovornost da ostvari obećanja iz kampanje da se napokon prekinu podjele unutar stranke.

NACIONAL: Tko bi vam mogao biti najveći konkurent na izborima za gradonačelnika Rijeke? Netko iz HDZ-a ili Katarina Peović iz Radničke fronte ili možda Marin Miletić iz Mosta?

Svakako ću u izbore ući s pozitivnom kampanjom u kojoj ću istaknuti sve dobro što smo napravili za Rijeku. Konkurencijom se ne zamaram previše, ali pretpostavljam da će biti još kandidata od ovih koji ste spomenuli. Čini mi se da su ovi spomenuti iskočili na valu populizma i vjerujem da Riječanke i Riječani taj val neće prihvatiti.

NACIONAL: Dio tih potencijalnih protukandidata ističe kako nije normalno da jedna stranka toliko dugo vlada jednim gradom poput Rijeke, kažu da je to dokaz manjka demokratskih procesa. Što vi kažete na to?

SDP ne bi toliko dugo obnašao vlast u Rijeku da Riječanke i Riječani to ne honoriraju na izborima. Rekao bih da oni prepoznaju svjetonazor koji mi zastupamo i temeljem toga mi s našim sugrađanima i kreiramo predizborni program. To je jedna vrsta simbioze. Podsjetit ću da je SDP u Rijeci još devedesetih godina prošlog stoljeća bio pionir koaliranja u Hrvatskoj. Mi smo uvijek izlazili s jednom širom koalicijom, bilo s HSU-om, IDS-om, HNS-om ili PGS-om, a to je rezultiralo da je u upravljanje gradom bilo uključeno puno više ljudi koji su sukreirali gradsku politiku. Čini mi se da je to samo pridonijelo demokratizaciji Rijeke, a ne suprotno kao što to neki tvrde.

NACIONAL: Može li otegotna okolnost vaše kandidature biti činjenica da ste unutar gradske organizacije SDP-a, kada se biralo tko će biti kandidat za gradonačelnika, dobili samo jedan glas više od Vojka Brauta jer se to može protumačiti kao da nemate podršku ni iz vlastite stranke, a sada tražite podršku Riječanki i Riječana?

Gradski odbor SDP-a u Rijeci je proveo izbor kandidata za gradonačelnika onako kako je to propisano Statutom stranke, bilo je nekih ideja da se naprave predizbori na kojima bi glasali svi članovi SDP-a u Rijeci, ali u ovoj situaciji to je bilo jako teško izvedivo, a ujedno i takav način izbora nije do kraja propisan u aktima stranke. Glasovalo se tajno i mislim da je stranka time pokazala demokratičnost. Naravno u svakim takvim izborima netko pobijedi, iako da budem iskren ne smatram da je kolega Braut izgubio. Riječ je dugogodišnjem SDP-ovcu, on je naš vrlo aktivan vijećnik, čiji angažman i ambiciju cijenim i za kojeg sigurno ima mjesta u SDP-u.

NACIONAL: Možemo li i od vas, kao i od Vojka Obersnela, očekivati povremene sukobe s novinarima koji propituju način vođenja grada ili je vaš stil ipak malo drugačiji?

Mogu reći da smo karakterno drugačiji, ali to ne znači kritiku na njegov račun, već se jednostavno po tome razlikujemo. Možda je moja mala prednost pred kolegom Obersnelom malo veća doza strpljivosti, pa time i uključivosti sugovornika te izraženija smirenost u nastupu.

NACIONAL: Kakvu Rijeku ostavlja Obersnel nakon više od 20 godina na čelu grada?

Rijeka je otvoren i multikulturalan grad, grad koji je otvoren svima. Grad koji je prijavio najviše projekata i povukao najviše novca iz europskih fondova. Vezano uz pripremu tih projekata, radi se o uspješnoj suradnji gradske uprave s gradskim komunalnim i trgovačkim društvima te gradskim ustanovama. Rijeka je 2020. Europska prijestolnica kulture, što je prvi put da je neki hrvatski grad dobio tu čast i to u godini kada je Hrvatska predsjedala Vijećem EU-a. To je ujedno i velika odgovornost u ovo doba pandemije koja je poremetila neke naše planove. Rijeka je danas i svakim danom drugačija od ostatka Hrvatske. Rekao bih da se Riječanke i Riječani baš zato i neće „upecati“ na populističke kandidate koji će sigurno izaći na ove izbore.

NACIONAL: Je li baš zbog te različitosti Rijeka na neki način i „trn u oku“ HDZ-u koji bi sigurno želio napokon preuzeti vlast i u Rijeci?

Moram priznati da imamo korektnu suradnju sa svim hrvatskim vladama. Naravno da je nama u riječkom SDP-u draže kada je na vlasti vlada lijevog centra, ali ne mogu reći da nismo dobro surađivali i s nekim ministarstvima u HDZ-ovim vladama. Mislim da, ako su sukobi i postojali, da su oni iza nas i da prije svega trebamo gledati na interese Rijeke. Nije to imaginarni novac i u državni proračun ga uplaćuju i građani Rijeke i to puno više uplaćuju nego što iz njega dobivaju. Veliki infrastrukturni projekti su nemogući bez suradnje sa središnjom državom, ali u svim tim velikim projektima je Grad Rijeka vrlo aktivno sudjelovao. I to ne samo za korist Rijeke, već i svih velikih gradova u Hrvatskoj, a posebno smo bili aktivni na nacionalnoj razini kad se radilo o razvoju urbanih područja putem mehanizma integriranog razvoja te sustava strateškog planiranja.

NACIONAL: O kojim velikim projektima govorite?

Aktivno smo sudjelovali u izgradnji nove bolnice na Trsatu, u izgradnji prometne infrastrukture, lučkih terminala, a tu je i sveučilišni kampus. U svemu onome u čemu smo mogli sudjelovati, u tome smo sudjelovali. Nažalost, za neke projekte smo pozvani da nadležnom ministarstvu dostavimo dokumentaciju, nikada nismo dobili pismeno očitovanje niti upute, ali onda u novinama čitamo kritike nadležnog ministra kojeg će HDZ kandidirati za neku funkciju.

NACIONAL: Usprkos projektima koje navodite, kritičari aktualne vlasti u Rijeci kažu da je grad zapušten i da nikada nije bilo gore stanje. Koji je vaš odgovor tim kritičarima?

Jako je puno projekata iza nas samo u ovom zadnjem mandatu. Od projekta Europske prijestolnice kulture, preko Kompleksa Benčić kao novog Art kvarta te broda Galeb. Spektakularnim otvorenjem Europske prijestolnice kulture Riječanke i Riječani su se pokazali izuzetno kreativnim i u gradu se tih dana mogla osjetiti izuzetna energija. Niz je tu manjih projekata koji možda nisu toliko vidljivi, kao što je vraćanje Rijeke moru na području Kantride i Pećina.

Tranzicija gospodarstva

U Rijeci je posljednjih godina zaživio i turizam te je grad doživio i tranziciju iz tradicionalne industrije prema nekim novim industrijama. U tom je smislu povećan broj i noćenja i ležajeva. Građani su ulagali u smještajne kapacitete, a to je dovelo do niza ulaganja u hotele i hostele. Završava se i 80 milijuna eura vrijedna investicija u hotel Hilton na Costabelli koji će uskoro biti otvoren. Tu je i Jadran galenski laboratorij koji je svjetski poznata kompanija, a imamo i sveučilište koje svake godine ima i sve značajniju ulogu na svjetskoj karti sveučilišta. Sve to život u Rijeci čini ugodnim nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske.

Veći broj ljudi se doselio u Rijeku u proteklom razdoblju

S demografskim stanjem ne možemo biti zadovoljni, ali dok se dio ljudi iz Rijeke iselio, istovremeno je dosta ljudi došlo i živjeti u Rijeku i njenu okolicu. Nemam ništa protiv da mladi ljudi iskoriste pogodnosti koje nudi Europska unija, otiđu na školovanje u inozemstvo i da se s tim znanjem i iskustvom vrate u Rijeku i da tu ostvare svoju budućnost.

NACIONAL: Je li uopće moguće završiti razvojni ciklus Rijeke bez dovršetka projekta nizinske pruge koji je već niz godina „na čekanju“?

Pruga je svakako jedan od vrlo značajnih elemenata, ali od dvotračne pruge od granice s Mađarskom do Rijeke, možda je i važnija dvotračna pruga kroz Rijeku i tim ćemo se projektom baviti u idućem mandatu, a možda i u iduća dva mandata. Ta će pruga promijeniti vizuru grada, ući će u sami centar i od tamo će ići prema vanjskim dijelovima grada, ali i prema drugim općinama i gradovima u blizini Rijeke. To znači da nas očekuje intenzivna suradnja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave. Ta će pruga ne samo poboljšati operativnost lučkih kapaciteta, već će i olakšati dnevno kretanje stanovništvu Rijeke i njene okolice. Podaci pokazuju izuzetno velike dnevne migracije zaposlenih iz okolice prema Rijeci, a i to puno govori o tome da je Rijeka poslovno-gospodarski centar regije.

NACIONAL: U kakvoj je fazi izgradnja novog autobusnog kolodvora jer se gradnja najavljuje već dugo vremena, a oporba u Rijeci taj projekt često ističe kao primjer nefunkcioniranja aktualne vlasti u gradu?

Da, to je jedna priča koja traje. Napravljen je projekt, a građevinska dozvola nije izdana da ne istekne jer naš zakon predviđa rok trajanja određene građevinske dozvole. Projekt je spreman, ali je o njemu teško razgovarati kao projektu koji će biti financiran iz gradskog proračuna, pogotovo ne u ovo vrijeme krize jer se radi o projektu od oko 50 milijuna eura, što uključuje i potrebnu novu prateću cestovnu i komunalnu infrastrukturu i zato ćemo morati pronaći privatnog partnera. Treba naglasiti kako mi svjesno nismo htjeli ići u dodatna zaduženja da bismo financirali ovaj projekt i svjestan sam da nas realizacija očekuje u narednom razdoblju. Mogućnosti se otvaraju i preko EU fondova, ali to podrazumijeva da država uskoro ispregovara s Europskom komisijom mogućnost koju prethodno nismo imali, a to je da se iz EU fondova gradovi prijave za financiranje cestovnih terminala.

NACIONAL: Koje projekte planirate ostvariti ako budete izabrani za gradonačelnika Rijeke?

Svakako je to projekt vodoopskrbe i odvodnje koji je po vrijednosti od milijardu i 700 milijuna kuna drugi najveći u Hrvatskoj, odmah iza Pelješkog mosta. Projekt se financira europskim sredstvima i sredstvima Hrvatskih voda i jedinica lokalne samouprave na koje se odnosi. Taj je projekt preduvjet za razvoj urbanog turizma, a kada već spominjem turizam, moramo stvoriti uvjete s kojima bismo olakšali privatne investicije u hotele i druge turističke sadržaje.

Širenje Sveučilišta, nova bolnica

Jedna od bitnijih stavki je i širenje našeg sveučilišta, a naravno uz pomoć države nastavljamo i s izgradnjom nove bolnice pa je tako za prvu polovicu 2022. najavljeno otvaranje bolnice za majku i dijete. To će osloboditi kapacitete na Kantridi za turističke sadržaje. Tu su i veliki interesi investitora za sadržaje u našoj luci, a marina u Porto Barošu će dati potpuno novu vizuru identitetu grada jer će omogućiti još bolji pogled na grad s mora, a taj je pogled najljepši.

NACIONAL: Tjednik Nacional je dosta pisao o situaciji u Luci Rijeka i nesređenim odnosima između države i poljskih vlasnika. Kako gradske vlasti gledaju na tu situaciju i na odnose države i poljskih vlasnika?

Dosta je dinamična situacija u Luci Rijeka koja je gradnjom terminala na Kukuljanovu završila jedan investicijski ciklus. Naravno ne mogu i ne želim ulaziti u odnose među vlasnicima, ali je cilj da se vlasnička situacija što prije riješi kao uvjet stabilnost poslovanja i daljnjeg razvoja tvrtke. Cilj je da Luka Rijeka i nadalje bude dio identiteta grada jer je na lučkoj djelatnosti Rijeka i izrasla u grad kakav je danas. Rijeka je uvijek rasla i razvijala se uz luku i s lukom i tako će biti i u budućnosti. Kada se putem koncesije izgradi novi Deep Sea terminal u punom profilu na Zagrebačkoj obali, čiji će kapacitet biti dvostruko veći nego što je dosadašnji kapacitet Luke, onda će se otvoriti nova radna mjesta i nove perspektive za gospodarski razvoj grada. Koliko vidim iz financijskog izvještaja Luke Rijeka, prošle je godine izražena dobit, ali naravno da uvijek ima prostora za poboljšanje.

NACIONAL: Koliko je kriza izazvana pandemijom koronavirusa pogodila riječko gospodarstvo, ali i koliko se odrazila na cijeli projekt Europske prijestolnice kulture te kakvi su planovi da se projekt uspješno završi?

Kriza utječe na cijeli svijet pa je utjecala i na Rijeku. Imali smo izuzetne najave za ovu godinu, od broja turista pa do uplovljavanja kruzera. Bio sam u svakodnevnom kontaktu s našim ugostiteljima i poduzetnicima i svi su imali odlične najave i trebala je ovo biti možda i najuspješnija godina riječkog gospodarstva. Trebala je biti godina za pamćenje i to će i biti, ali nažalost zbog skroz drugih razloga. Za pamćenje je bilo i otvaranje projekta Europske prijestolnice kulture 1. veljače, o čemu su izvijestili brojni europski i svjetski mediji. Rekao bih da smo nanovo upoznali grad i da su se otvorili neki dijelovi grada na koje smo možda zaboravili i u njima smo vidjeli novu perspektivu. Ne samo u otvaranju, već i u nizu ugostiteljskih objekata i nekih drugih prostora za koje uopće nismo smatrali da su adekvatni za kulturne manifestacije.

Izdržljivost usprkos pandemiji i lockdownu

Nakon toga je održan tradicionalni karneval s puno gostiju, a onda je sredinom ožujka uslijedio lockdown koji je zahtijevao potpunu reorganizaciju projekta i promjene u programu Rijeka 2020. Nakon ponovnog otvaranja do izražaja je došla riječka izdržljivost i cijelo ljeto su se održavali programi. Čini mi se da je bilo preko 400 programa i cijela se priča preselila na otvoreno. Te napore je prepoznao i Europski parlament koji je produžio titulu Europske prijestolnice kulture do travnja iduće godine. Na kraju krajeva i Olimpijske igre su odgođene pa ne treba čuditi da su poremećeni planovi Europske prijestolnice kulture koja ipak ima nešto kraću tradiciju.

NACIONAL: Neke programe, poput otvaranja i postavljanja zvijezde petokrake, napadala je radikalna desnica, ali i neki ministri i članovi HDZ-a. Jeste li očekivali takvu reakciju ili ste možda očekivali veću zaštitu Vlade, ministrice kulture i premijera?

Umjetnost je uvijek podložna kritikama. Živimo u slobodnom društvu i umjetnički izričaj predstavlja osnovu slobodnog djelovanja. Mislim da je Rijeka s cijelim projektom Europske prijestolnice kulture pokazala da je multikulturalan grad koji uvažava sve one koji su u Rijeku došli, sve one koji su dio sebe ugradili u Rijeku koja je djelomično i nastala na migracijama. Promijenili smo sedam država u proteklih sto godina i grad smo kojeg povijest nije štedjela. Svatko ima svoju interpretaciju događaja iz prošlosti, ali je najbitnije da smo sačuvali otvoreni duh i toleranciju.

Rijeka je luka različitosti

Rijeka je luka različitosti i nije bez razloga odabran taj slogan Europske prijestolnice kulture. Projekt zvijezde petokrake na riječkom neboderu je vrlo eksplicitno komuniciran, nekome se to može ne sviđati, ali pod zvijezdom petokrakom i antifašističkom borbom je Rijeka pripojena opet Hrvatskoj i to su bili temelji za razvoj države u današnjim granicama, a što je i u Domovinskom ratu potvrđeno kroz obranu i našu neovisnost.

NACIONAL: Iako je projekt Europske prijestolnice kulture uspješan, vuku se neki pravosudni repovi jer DORH istražuje navodne malverzacije i pogodovanje pojedinim tvrtkama. Kako gledate na tu situaciju?

Politika SDP-a je zalaganje za potpunu transparentnost, a i Grad Rijeka je dobitnik nagrade za transparentnost u radu gradske uprave, a na tom području činimo dodatne korake kako bismo bili još transparentniji. Ako postoji sumnja da su počinjena određena kaznena dijela, onda se to treba istražiti. Međutim, apeliram da to bude jasno i brzo jer smo svjedoci da je netko pod optužbom niz godina, a onda se na kraju utvrdi da nisu kriv, ili jesu krivi poput primjerice HDZ-a. Zato bi ažurnost u cijelom postupku bila poželjna.

Poveznica na Facebook objavu

Poveznica na izvorni članak

Autor: Boris Bilas, Nacional