U subotu 7. studenoga 2020. godine s početkom u 18,30 sati u kongresnoj dvorani hotela Neboder, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, održana je XIII. Konvencija Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke. Sukladno Pravilniku o ustrojstvu, na Konvenciji je izabrano novo rukovodstvo Gradske organizacije. Za predsjednicu i potpredsjednika izabrani su Ivana Prica i Biagio Mazzone, a također je izabran i novi saziv Gradskoga odbora te Predsjedništva.

Prisutni brojni gosti

Na konvenciji su bili prisutni brojni gosti koji su se obratili skupu, a između ostalih predsjednik Gradske organizacije SDP Rijeke Marko Filipović, potpredsjednica GO SDP Rijeke Sandra Krpan, član Predsjedništva GO SDP Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel, predstavnici županijskih organizacija Foruma mladih te dobitnici zahvalnica Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke i hvala im na tome.

Na Konvenciji je donesen i Program Gradske organizacije za naredno mandatno razdoblje.

ČESTITAMO SVIMA IZABRANIMA!

Više informacija

Fotogalerija

S. M.

Post Održana XIII. Konvencija Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Gradska organizacija Foruma mladih SDP Rijeke provela je akciju informiranja mladih o kampanji pod nazivom Plan za mlade čiji je cilj osmišljavanje politika za mlade za koje će se SDP zalagati kroz svoje političko djelovanje.

Svi mladi ljudi u Hrvatskoj pozvani su da se uključe, a ovim putem podsjećamo da je to moguće učiniti putem sljedeće poveznice: http://www.sdp.hr/plan-za-mlade/

Fotogalerija: https://www.facebook.com/pg/fm.rijeka/photos/?tab=album&album_id=2028795300713941

K. Č. / S. M.

Post Plan za mlade – informativna akcija je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Dana 14. ožujka 2018. godine predsjednik Foruma mladih SDP Rijeke Kristian Čarapić, predsjednik Foruma mladih SDP Opatije Ivan Vidaković te potpredsjednik Foruma mladih SDP Primorsko-goranske županije Vedran Kinkela (Matulji) održali su tiskovnu konferenciju pod nazivom Problematika nezaposlenosti mladih.

Izjavu za medije možete pročitati u nastavku:

Motiv današnje tiskovne konferencije prvobitno je težak položaj mladih u Republici Hrvatskoj a samim time i u našim lokalnim zajednicama, i to u pogledu radnog statusa, pronalaska posla, te sigurnosti radnog mjesta i trajnosti zaposlenja. Svakodnevno se u radu s mladima susrećemo s ovom problematikom, osobe svih dobi no posebice mladi žale se na poteškoće pri traženju posla, nedostatak adekvatnih radnih mjesta, sve veću korupciju i nepotizam pri zapošljavanju, iz čega proizlazi da sve veći broj mladih, obrazovanih ljudi priliku za bolji život traži izvan domovine, netom u drugim razvijenijim članicama EU-a. Iako se učestalo posljednjih mjeseci govori o padu nezaposlenosti na svim razinama, treba sagledati širu sliku, statistiku dovesti u korelaciju s migracijskim trendovima i padom broja aktivnog stanovništva i ukupnim brojem zaposlenih, te se u tom trenutku mogu vidjeti duboki društveni problemi RH u pogledu radne politike.

Značajan pad broja zaposlenih na razini RH

Naime, prema podacima iz administrativnih izvora Državnoga zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u prosincu 2016. bilo 1.596.669 aktivnih stanovnika, što je 0,8 % manje nego prethodnoga mjeseca. U tome su bile 1.360.052 zaposlene osobe. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2016. iznosila je 14,8 %. Dok je prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku za prosinac prošle godine, ukupan broj zaposlenih u odnosu na prošli studeni pao za 1,4 postotna poena, te je bilo ukupno 1.345.382. zaposlenih osoba, što predstavlja naizgled blagi mjesečni pad, no izuzetno značajan pad u odnosu na godinu prije. Iz navedenog proizlazi da je statistički nezaposlenost u blagom padu (12,04 % opća stopa nezaposlenosti za 2017. godinu), no u samo godinu dana imamo preko 15.000 manje zaposlenih građana.

Stvarne brojke sasvim sigurno i veće

Dok je Hrvatska i dalje među top pet zemalja Europske unije koje imaju najvišu stopu nezaposlenih. Što naravno otvara sljedeće logično pitanje, koliki udio negativne statistike otpada na iseljeno stanovništvo? U 2016. iz Hrvatske se, prema službenoj statistici iselilo 36.000 ljudi, a u zemlju se uselilo manje od 14.000, što prema službenim podatcima predstavlja negativan migracijski saldo od 22.000 ljudi samo za prethodnu godinu. No, stvarne su brojke iseljavanja sasvim sigurno veće. Za period od 2009. do 2016. službena brojka iseljenih doseže gotovo 150 tisuća osoba. Dokaz više tezi da pravo stanje nezaposlenosti nije onakvim kakvim se prikazuje, jest i činjenica da se iz evidencije nezaposlenosti brišu i oni koji sudjeluju u aktivnim mjerama suzbijanja nezaposlenosti, oni koji prekrše pravila HZZ-o ali i oni koji odlaze u inozemstvo.

Gotovo polovica brisanih iz evidencije HZZ nisu se ponovno zaposlili

Ukupno su tijekom siječnja 2018. iz evidencije nezaposlenih izašle 20.442 osobe, što je 1,1 % više nego u istome mjesecu prošle godine. Od toga su zaposlene 11.534 osobe, i to 10.491 osoba na temelju radnoga odnosa, što znači da gotovo polovica izašlih iz evidencije HZZ-o nisu pronašli svoje radno mjesto ili su napustili RH. Iseljavanje dakle naizgled ima dijelom pozitivan učinak na statistiku hrvatskog tržišta rada jer utječe na smanjenje i stope i razine nezaposlenosti. Međutim, ako se ovakvi trendovi emigracije nastave to bi moglo dovesti do snažne depopulacije, što bi dovelo do daljnjeg smanjenja ponude rada te ugrožavanja dugoročnih stopa ekonomskog rasta Stoga je uvijek prilikom interpretacije podataka potrebno promatrati širi kontekst i nikada zaključke ne donositi samo na temelju određenih statističkih parametara. (izvijestio Vidaković)

Poražavajuće brojke mladih nezaposlenih

Ukoliko razdijelimo statističke podatke o nezaposlenosti po dobi, možemo uvidjeti poražavajuće brojke mladih nezaposlenih. Naime prema službenim podatcima HZZ-a u siječnju 2018. bilo je: 7.862 (4,0 %) osoba 15-19 godina, 23.177 (11,9 %) 20-24 godine, 23.038 (11,8 %) 25-29 godina, 19.033 (9,7 %) 30-34 godine, 19.180 (9,8 %) 35-39 godina, 19.033 (9,7 %) 40-44 godine, 19.577 (10,0 %) 45-49 godina, 23.469 (12,0 %) 50-54 godine, 26.026 (13,3 %) 55-59 godina i 15.005 (7,7 %) osoba u dobi od 60 i više godina. Što nam pokazuje da gotovo 40% svih nezaposlenih čine mladi od 15 do 30 godina. Ako uzmemo u obzir da broj visoko obrazovanih eksponencijalno raste, a razvijenije zemlje EU-a sve dostupnije kao tržište rada, ni ne čudi činjenica da sve više mladih ljudi traži „spas“ izvan domovine.

Statistika vladinih mjera

Kada sagledamo Vladine mjere usmjerene suzbijanju nezaposlenosti, službeni podatci govore nam sljedeće: tijekom siječnja 2018. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda zapošljavanje novouključene su 623 osobe. Novouključene osobe obuhvaćene su sljedećim mjerama: Potpore za zapošljavanje 44 osobe (7,1 %), Potpore za usavršavanje 25 osoba (4,0 %), Potpore za samozapošljavanje 186 osoba (29,9 %), Obrazovanje nezaposlenih 35 osoba (5,6 %), Osposobljavanje na radnom mjestu 4 osobe (0,6 %), Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 125 osoba (20,1 %), Javni rad 137 osoba (22,0 %) te Stalni sezonac 67 osoba (10,8 %). U programima aktivne politike zapošljavanja na početku 2018. godine aktivno je bilo 31.110 korisnika. Tijekom siječnja 2018. godine uključene su 623 nove osobe, a istodobno je iz programa izašlo 1.830 osoba.

Potrebne promišljene i planske mjere za zapošljavanje

Navedene mjere očito nisu urodile plodom, s obzirom na negativne trendove iznesene u prethodnim statističkim prikazima, te činjenici da osobe koje izlaze iz aktivnih mjera (kojih je dvostruko više nego li novouključenih) pri njihovom ispunjenju u nedovoljnom broju pronalaze zaposlenje (slučaj SOR-a). Potrebne su stoga promišljene i planske mjere za zapošljavanje, sređivanje sive zone zapošljavanja, veće plaće, kvalitetnije i tržištu rada prilagođenije obrazovanje mladih, uređivanje već postojećih mjera poput SOR-a boljim uvjetima i sigurnijim ishodom za njihove polaznike, jer upravo takve mjere znače siguran smjer za budućnost naših građana.(izvijestio Kinkela)

Loša radna i migracijska politika na nacionalnoj razini

Važno je napomenuti stanje negativnih statističkih pokazatelja na području naše županije (vidi tablicu nezaposlenosti i migracija) kao odraz loše radne i migracijske politike na nacionalnoj razini, primjerice 2012. godine broj iseljenih u PGŽ-u bio je 672 a broj doseljenih 840, da bi se ta brojka do dostupnih podataka od prošle godine popela na alarmantnih 2807 iseljenih i tek 1426 doseljenih. Ono što je poznato jest činjenica da je u našem političkom sustavu Vlada zadužena za kreiranje i provođenje radne politike kao i one demografske. Lokalna i regionalna vlast može u manjoj mjeri utjecati na stanje nezaposlenosti u vlastitoj sredini, koristeći već ograničena sredstva za potpore zapošljavanju. Naime, napravio se značajan iskorak na našem području, gdje posebice valja istaknuti Grad Rijeku i mjere kojima je gradska vlast doskočila ovom gorućem problemu, a statistički prikazi potkrepljuju iznesenu tvrdnju.

Smanjenje broja nezaposlenih u Rijeci

Prema podacima HZZ-o, područnog ureda Rijeka broj nezaposlenih na području grada Rijeke 4.619 odnosno 24% manji od prethodne godine i prati trend smanjivanja nezaposlenosti. Na osnovu podataka DZS-a i HZZ-a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 7% s tendencijom smanjivanja, ispod županijskog i državnog prosjeka, te je zabiležen pad nezaposlenosti mlađih osoba do 29 godina od 30% u 2017. godini.

Grad Rijeka nastoji utjecati na povećanje zaposlenosti u Gradu

Grad Rijeka osim što koristi mjere HZZ-a kako bi otvorio vrata nezaposlenim osobama, provodi i vlastite projekte kojima nastoji utjecati na povećenje zaposlenosti u gradu. Na nezaposlenost mladih Grad Rijeka odgovara nizom projekata koje je pokrenuo upravo kako bi kod ove populacije razvio poduzetničke kompetencije i osigurao im adekvatne mogućnosti prvih ulazaka u svijet zaposlenih. Također, Općim programom mjera za razvoj poduzetništva u Rijeci, Grad Rijeka u okviru svojih nadležnosti nastoji pomoći poduzetničkom sektoru čime posredno utječe na povećanje zaposlenosti. Cilj Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva grada je stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja za djelovanje poduzetnika, razvijanje poduzetničke klime i osiguranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih sposobnosti na području grada Rijeke.

24 mjere za razvoj poduzetništva

Program ukupno obuhvaća 24 mjere čiji su ciljevi jačanje konkurentnog nastupa poduzetnika na tržištu, ostvarivanje praktičnog obrazovanja i boljeg informiranja u poduzetništvu, poboljšanje uvjeta raspoloživosti financijskih resursa, korištenja poduzetničke prostorne i informativne infrastrukture za realizaciju poduzetničkih poduhvata, podizanje razine poduzetničke kulture te rješavanje društvenih problema primjenom poduzetničkih načela. Također se osnivaju: Centar kompetencija za pametne gradove, Centar kompetencija za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji, Centar kompetencija za biotehnologiju i bioekonomiju (u osnivanju), te mnoge druge mjere.

Naposlijetku bi apelirali na medije da ukoliko je moguće više promoviraju traženje posla u RH, radnih mjesta u RH, deficitarnih zanimanja, jer se stvara jednostrana slika kako je sve „vani“ odlično, dok je u RH gotovo nemoguće živjeti, te se na taj način potpaljuje već dovoljno kritična situacija. (izvijestio Čarapić)

Poveznica na Facebook objavu: https://www.facebook.com/fm.rijeka/posts/2023762807883857

S. M. / K. Č.

Post Tiskovna konferencija o problematici nezaposlenosti mladih je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Dana 26. siječnja Gradska organizacija Foruma mladih SDP Rijeke u suradnji s Židovskom zajednicom Grada Rijeke te Udrugom antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke odala je počast žrtvama holokausta na Židovskome groblju u Rijeci (gradsko groblje Kozala) na Dan sjećanja na holokaust 2018. godine.

Fotogalerija: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.1999978806928924.1073741895.1528103367449806&type=3

K. Č./S. M.

Post Obilježen Dan sjećanja na holokaust je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Dana 23. siječnja 2017. godine predsjednik Kristian Čarapić i članica Gradskoga odbora Ivana Prica ispred Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke te saborski zastupnik Željko Jovanović održali su tiskovnu konferenciju kojom se tematizirala obrazovna reforma i loši kompromisi kojima ministrica Divjak i Vlada Republike Hrvatske ugrožavaju istu.

Također, naglasilo se da je vodstvo SDP i Klub zastupnika SDP, zajedno s Forumom mladih SDP Hrvatske osmislilo Plan za mlade te se kreće s aktivnom kampanjom i daljnjim dijalogom s mladima kako bi se kroz Plan za mlade ponudilo rješenja za njih, njihove obitelji i njihov ostanak u Hrvatskoj. I ovim putem pozivamo sve da svoje prijedloge za mlade šalju na planzamlade@sdp.hr ili ispune obrazac na www.sdp.hr/plan-za-mlade/ kako bismo zajedno donijeli što bolji plan za budućnost u Hrvatskoj.

Poveznica na Facebook album: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.1998488900411248.1073741894.1528103367449806&type=3

Izjavu za medije Foruma mladih pročitajte u nastavku:

Obrazovna reforma ključ je bolje budućnosti u Hrvatskoj, preduvjet svih ostalih mjera i bez nje teško je očekivati da će mladi prestati odlaziti iz Hrvatske. Istovremeno, loši kompromisi ministrice Divjak ozbiljno zabrinjavaju.

Ministrica Divjak je, podsjetimo, zakonskim izmjenama koje bi trebale biti uskoro u proceduri Hrvatskoga sabora odlučila udovoljiti pojedinim prohtjevima neokonzervativnih udruga, pri čemu očigledno nije vodila dovoljno računa o najboljim interesima djece i prosvjetnih radnika.
Odgojne ciljeve nemoguće je postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. Konvencija o pravima djeteta i Konvencija o ljudskim pravima jasno propisuju da država najprije mora zaštititi najbolji interes djeteta, a to nužno uključuje i situacije u kojima dijete treba zaštititi od njegovih roditelja.

Pariška deklaracija

Europska unija je 2015. Godine donijela Parišku deklaraciju kojom je kao bazične vrijednosti definirala “promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja”. Jednako tako, i Rezolucija Europskog parlamenta iz 2016. godine poziva na međukulturni i međuvjerski dijalog u sustavu obrazovanja u svrhu promicanja međusobnog poštovanja.

Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima. Istraživanje provedeno na 14-godišnjacima u 31 zemlji u Europi i svijetu pokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu.

Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta.

I Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe da ovako sročen zakon “predstavlja korak unatrag u smislu odgoja i obrazovanja za ljudska prava”. Mi danas podsjećamo da su u sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema

Stoga, ovakav prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i na razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.?

Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojitelja/ica, učitelja/ica, stručnih suradnika/ca, ravnatelja/ca i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskoga društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja.

Nužno povjerenje u prosvjetne djelatnike

Moramo dozvoliti našim prosvjetnim djelatnicima da rade svoj posao, moramo imati povjerenja u njih da znaju kako odraditi ono za što su i sami obrazovani, a to je osposobiti nove generacije naše djece da preuzmu odgovornosti za budućnost našeg društva jednom kada odrastu.

Ako dozvolimo da se svatko sa ceste može petljati u njihov nadasve odgovoran i stručan rad, onda potkopavamo obrazovanje kao vrlo ozbiljnu struku i dozvoljavamo roditeljima da kroje obrazovni sustav svaki po svojoj mjeri i kako sami smatraju da bi trebao funcionirati. Takav način i takav pristup vodi u konačnici u anarhiju, u sustav bez jasnih pravila koji se prilagođava onima koji su najglasniji i koji najviše pritišću sustav u svoju korist.

Mi kao Forum mladih SDP Rijeke smatramo kako je nedopustivo manipuliranje sustavom i potkopavanje autoriteta djelatnika u obrazovanju, koje u konačnici vodi prema još nižem standardu obrazovanja.

Radikalizacija mladih

S obzirom da u Hrvatskoj postoje vidljivi trendovi radikalizacije mladih vezan uz nacionalni i religijski identitet, u smislu isključivih stavova prema drugačijima, bez obzira radi li se o nacionalnim manjinama, rodnom identitetu ili seksualnoj orijentaciji, te da mladi u Hrvatskoj postaju sve zatvoreniji u uski nacionalni religijski konstrukt, jedino obrazovanje može pomoći razvoju hrvatskoga društva u kojemu neće biti diskriminacije. Protiv jačanja diskriminacije možemo se boriti samo obrazovanjem za građansko društvo i demokraciju, a najbolji primjer su i naša riječka iskustva pilot projekta građanskog odgoja u osnovnim školama koja su pokazala da su djeca koja su imala nastavu iz građanskog odgoja tolerantnija, odnosno najveće razlike između učenika koji su odslušali izvannastavni program Građanskoga odgoja i obrazovanja i onih koji nisu vidljive su u tvrdnjama o poštivanju i uvažavanju drugačijih.

Zbog svega navedenog apeliramo na Vladu Republike Hrvatske i na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao i na ministricu Divjak, da ne dozvole da loši kompromisi i ovako loše odredbe uđu u obrazovnu reformu, jer nikome nije u interesu nešto tako ozbiljno kao što je obrazovna reforma prilagođavati sitnim interesima marginalnih drušvenih skupina, a sve to kako bi se pridobio koji glas više na idućim izborima.

Naša djeca vrijede više od toga, kockamo se s budućnošću vlastite domovine, ne dozvolimo to, oduprimo se svi zajedno.

Također, u nastavku možete pročitati i izjavu saborskog zastupnika Željka Jovanovića:

Krenula je nova saborska godina sa starim problemima za Hrvatsku. Vlada na čelu s HDZ-om ne nudi rješenja za građane, prostor medijskih sloboda sve je uži, a svakih 10 minuta jedna osoba napusti Hrvatsku. Prošlo je 10 mjeseci i 15 dana otkad smo u proceduru uputili Prijedlog za ratifikaciju Istanbulske konvencije. Dakle, 321 dan čekamo da bude uvrštena na Dnevni red Sabora. I to puno hovori i o HDZ-u i o HNS-u.

Istovremeno, u klubu zastupnika SDP-a kontinuirano razgovoramo s mladima o problemima koje ih muče, zbog kojih ne mogu napredovati i razvijati se u Hrvatskoj te zbog kojih razmišljaju napustiti Hrvatsku.

U tim razgovorima dominiraju tri teme:
– zaposlenje, uvjeti na radnome mjestu i buduće mirovine
– stambeno pitanje i najam
– te obrazovanje čija je reforma žrtva HDZ-ove političke trgovine s krajnjom desnicom, o čemu i govorimo danas u Rijeci.

Ključnih mjesec dana

Kad je riječ o vrlo aktualnoj temi obrazovne reforme, bez pretjerivanja možemo poručiti da je pred nama ključnih mjesec dana da premijer Plenković i ministrica Divjak dokažu djelima da žele reformu obrazovanja. Kako to mogu učiniti?

Prvo, pozivamo da poslušaju naš današnji apel i da u prijedlogu izmjena zakona o obrazovanju, koji će biti upućen u saborsku raspravu, ne bude loših kompromisa sa nazadnjačkim katatolibanskim marginalnima skupinama, jer to ozbiljno ugrožava budućnost obrazovanja i hrvatskog društva, te drugo da ministrica Divjak odmah objavi analizu prošlog natječaja za Ekspertnu radnu skupinu.

Naime, po svim dostupnim podacima taj natječaj je bio potpuno netransparentan i obilježen ozbiljnim malverzacijama, pa stoga nitko tko je u te malverzacije bio uključen ne smije ni na koji način sudjelovati u budućim reforskim procesima.

Tu prije svega mislim na Dijanu Vican i Jasminku Buljan Culej, kao i na druge djelatnike MZO koji su u tom sudjelovali.

Prikrivanje političke trgovine

Bez takvog pristupa, nitko pri zdravoj pameti i bez stranačke iskaznice neće se kandidirati za novu ERS. Ukoliko i HNS pristane na taj truli kompromis potvrdit će još jednom da je za njih obrazovanje samo smokvin list kojim prikrivaju svoju sramotnu interesima obilježenu političku trgovinu. A sve ukazuju na to, stoga je manevarski prostor i snaga aktualne ministrice vrlo dvojben. Zbog toga je prisiljena na brojne loše kompromise koji mogu ugroziti njene dobre namjere, a u koje ja iskreno vjerujem. Na primjer, morala je zadržati sve „hrastovske“ kadrove u ministarstvu iako su se oni svim snagama protivili strategiji obrazovanja i kurikularnoj reformi, morala je pristati (iako se sama zalaže za depolitizaciju obrazovanja) na politizaciju posebnog stručnog povjerenstva za strategiju i nije mogla reći NE članstvu Jasminke Buljan Culej u tom povjerenstvu, iako je to, usudio bi se tako reći, uvreda svim stručnjacima koji se bave strategijom i kurikularnom reformom.

Obrazovanje i znanost gubitnici u proračunu

Ne mogu, ovom prilikom, ne podsjetiti se da su prošli tjedan Plenković i Divjak na čelo Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, institucije koja će voditi vanjsko vrednovanje eksperimentalnog uvođenja Cjelovite kurikularne reforme postavili nekoliko radikalnih konzervativaca bliskih obiteljašima, Crkvi i Hrastu koji se otvoreno protive kurikularnoju reformi, posebno zdravstvenom i građanskom odgoju. Koliko je ozbiljno obrazovanje i znanost prioritet za Plenkovića i HNS, vidi se po tome što je i u proračunu za 2018., ali i smjernicama proračuna za 2019. i 2020., unatoč rastu ukupnog proračuna obrazovanje i znanost gubitnik u odnosu na neke druge resore, pa će u postotku i obrazovanje i znanost padati, a ne rasti kao što je obećavano. Bolji život i budućnost građanima Hrvatske neće donijeti ni borbeni zrakoplovi ni nove strojnice za koje su se našlo stotine dodatnih milijuna kuna, nego obrazovanje i znanost.

Pritisak nazadnjačkih i marginalnih skupina

Zaključno, reforma je u velikom kašnjenju, a „usuglašavanje“ reforme s generalskim zborom ili biskupima, te raznim minornim katotalibanskim pokretima izazivaju skepsu i strah da ćemo izgubiti još čitav niz generacija učenika koji neće ići u školu sa osmijehom niti će iz škole izlaziti sa znanjem, vještinama i kompetencijama za kvalitetniji posao i bolji život. U svojoj nemoći da provede cjelovitu kurikularnu reformu i da se odupre raznim fundamentalističkim nazadnjačkim skupinama u društvu ili lobijima ministrica Divjak je osuđena na loše i opasne kompromise, te parcijalna rješenja koja dodatno usporavaju provedbu cjelovite kurikularne reforme. Najbolje se to vidi, što ste čuli od mojih prethodnika, i u najnovijem prijedlogu izmjena zakona o odgoju i obrazovanju gdje se očito pod pritiskom takvih nazadnjačkih, ali pri tom, naglašavamo, marginalnih skupina minorne podrške u društvu, pokušava onemogućiti svoj djeci usvajanje znanja utemeljenog na znanstvenim spoznajama i progurati razne „alternativne činjenice“.

Podrška u borbi protiv alternativnih činjenica

U borbi s takvim nazadnjacima i „alternativnim činjenicama“ ministrica Divjak može računati na našu apsolutnu podršku i suradnju u interesu cjelovitog odgoja i obrazovanja za dobrobit svakog djeteta, ali zato, još jednom ponavljam, tražimo da s riječi i kompromisa pređe na djela.

K. Č./S. M.

Post Loši kompromisi ministrice ugrožavaju obrazovnu reformu je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Dana 10. siječnja 2018. godine predsjednik Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke Kristian Čarapić i tajnik Gradske organizacije Ivan Kanjer održali su tiskovnu konferenciju na temu najave da se donosi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika čije odredbe Vlada Republike Hrvatske ima u planu primjeniti i na javni sektor. Smatramo da najavljene promjene idu na štetu običnih radnika, a pogotovo uzmijaući u obzir da bi se to odrazilo na javne službe poput prosvjete i zdravstva. Posebno naglašavamo kako su mladi u tom pogledu isto uvelike zakinuti pošto će zbog nedostatka radnog iskustva na određenim poslovima zasigurno dobivati loše ocjene te neće biti sigurni na radnom mjestu, a ujedno će im i primanja biti nesigurna i manja što im Republiku Hrvatsku neće činiti zanimljivom za život i rad pod ovakvim uvjetima.

Poveznica na Facebook album: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.1992145184378953.1073741892.1528103367449806&type=3

Izjavu za medije pročitajte u nastavku:

Kao što je poznato, u najavi je novi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika koji donosi stavke koje smatramo vrlo upitnima i nadasve štetnima. Štoviše, pogotovo nas zabrinjavaju i najave da bi se naknadno iste odredbe također primijenile i na prosvjetne djelatnike, zdravstvene i na mnoge druge zaposlene u javnom sektoru. Navedene bojazni potkrepljuje Nacionalni program reformi Vlade Republike Hrvatske za 2017. godinu gdje je navedeno da će se novi sustavi plaća za državne službenike proširiti i na šire javne službe do kraja 2018. godine.

Sustav ocjenjivanja radnika od strane nadređenih, kako se najavljuje da bi se implementirao, smatramo neprihvatljivim, i to iz nekoliko razloga. Nažalost, brojni nadređeni ili nemaju nikakvo iskustvo vezano uz sam posao kojim rukovode ili su preko veza zaposleni i postavljani na određene rukovodeće funkcije. Po ovome sistemu, samo će povlaštena elita također zaposlena preko kuverte, stranačkih iskaznica ili pupčane vrpce biti sigurna za posao i dobivati visoke ocijene (čime će si osiguravati veću plaću i sigurno zaposlenje), dok će ostali biti izloženi iznimnoj opasnosti da olako dobiju raskid ugovora/otkaz, pa i onog na neodređeno. Stoga, svi bi postali zaposleni na određeno u jednu ruku.

Način ocjenjivanja

Nadalje, problem je i određeni postotak ocjena koje se mogu dodijeliti radnicima što također ograničava broj zaposlenih koji mogu dobiti veću ocjenu, a takve ocjene zasigurno  će dobiti oni u prijateljskim ili rodbinskim vezama s nadređenima. Time bi došlo do velikog nezadovoljstva radnika, poljuljanih međuljudskih odnosa i demotivacije. Također, u većim sustavima nadređeni niti mogu znati učinak svakog radnika i dati objektivnu ocjenu jer su ili dislocirani od radnih mjesta radnika (npr. ured – terenski rad), ili jer nemaju dovoljno radnog iskustva na poslu kojim rukovode i kojeg ocjenjuju te ne poznaju praktične specifičnosti posla. Stoga, smatramo da je ovo savršen način da se smjesti otkaz radniku koji svojim trudom i radom ”ugrožava poziciju” nekom nadređenom na način da bi mogao napredovati, što znači sama mogućnost napredovanja skoro da više ne dolazi u obzir zbog nižih ocjena koje se ciljano mogu davati radniku da ga se sabotira i demotivira.

Potencijalni mobing

Nadalje, smatramo da nadređeni, ili poslodavac, ovim načinom mogu namjerno nad radnicima vršiti mobing, ucjenjivati ih ili im postavljati određene uvjete kao ne bi dobili niže ocjene. Također, tko će ocjenjivati šefove koji ocjenjuju radnike? Opet ili oni koji ih ne znaju, ili pak prijatelji s viših funkcija. Stoga, uvjerenja smo da sustav ocjenjivanja naspram kojeg će ovisiti plaća radniku nije pravedan prvenstveno iz razloga što subjektivna procjena igra preveliku ulogu te što zbog različitih poslovnih uvjeta i specifičnosti među istom grupacijom radnika u različitim radnim okolinama ne može postojati objektivna procjena učinkovitosti određenog radnika. S obzirom da objektivnost nije zagarantirana, sustav ocjenjivanja u ovom obliku se ne smije implementirati, dokle god postoji subjektivni faktor u samom ocjenjivanju.

Dodaci na plaću

Jedan od izrazito zabrinjavajućih problema koji smo uočili je taj da bi se prema najavama ograničilo dodatke na plaću koju radnici dobivaju. Ne samo dodaci na staž, već posebice zabrinjava najava ukidanja dodataka na posebne uvjete rada, što bi za neke struke bilo izrazito nehumano. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić navodi kako neće doći do smanjenja plaća, međutim, potrebno je napomenuti da plaću ne sačinjava samo osnovica već i njeni dodaci na uvjete rada, staž, smjenski rad i sl., što bi praktički značilo smanjenje plaće ukidanjem nekih od navedenih dodataka. Štoviše, prema najavama radnik bi čak mogao u konačnici zbog loše ocjene imati i manju plaću od početne, čak i oni s dugogodišnjim radnim stažom.

Ograničavanje rada sindikata

Također, zabrinjava nas najava da bi se ograničavanjem dodataka na plaću ograničile i mogućnosti sindikalnih pregovora, što bi neposredno paraliziralo rad samih sindikata koji se ne bi mogli boriti za bolja prava i uvjete rada, već bi postali neefektivni alat radnicima pošto ga se ne bi koristilo za zaštitu radničkih prava upravo iz straha od loše ocjene, ili na kolektivnoj razini smanjenjem tih prava. Stoga, pitamo se je li ovo ograničavanje prava radnika i jedan od načina da se ograniči rad raznih sindikata na način da se ograniči mogućnost kolektivnog pregovaranja i tako učini sindikate formalno neefektivnima?

Pljuska radnicima

Smatramo da su ovakve najave Zakona djelomično i pljuska i poniženje radnicima koji su ostali u Republici Hrvatskoj, umjesto da se stimulira i poboljša radne uvjete radnika. Ovakav najavljeni sustav, ukoliko se implementira, ne vidimo kao mehanizam za pozitivnu stimulaciju i motivaciju radnika, već savršen način za ograničenje rada sindikata, mobing i ucjenu radnika te osiguravanje radnih mjesta podobnima.

Nepravedan sustav ocjenjivanja

Napominjemo kako veliki broj različitih tvrtki i danas imaju svaka svoj svojevrsni sustav ocjenjivanja i mehanizama kontrole radnika. Postoji mogućnost žalbe na određenog radnika od strane kolega ili krajnjeg korisnika kojemu se usluga pruža, a to se može evidentirati, kao i voditi evidencija uspješno odrađenih poslova i zadataka po pravilu službe te naspram takvih parametara i dalje nastaviti provoditi stimulaciju radnika bonusom na plaću, dodatnom plaćom ili slobodnim danima, tj. nekim drugim od mnogobrojnih načina stimulacije, pa uključujući i samo povećanje osnovice plaće zaslužnom-nagrađenom radniku.

Potreban jednostavniji i pravedniji sustav

Također, istom metodikom koja se danas može koristiti, ukoliko radnik ima negativne komentare/pritužbe od klijenata ili kolega, nije položio potrebne obnove licenci potrebnih za rad ili se utvrdi da ne obavlja posao sukladno pravilima službe i sl., kao i za kršenje ugovora, isti može dobiti opomenu ili izravno otkaz ugovora o radu. Stoga, smatramo da svi ti nadređeni koji bi provodili ocjenjivanje i danas jednostavnijim i pravednijim sustavom mogu ukazati na nedostatke radnika kojeg se ili upozorava/educira da bolje izvršava radne zadaće, ili mu se u konačnici uručuje otkaz ugovora o radu.

Nepotrebna dodatna administracija

Uvođenjem najavljivanih stavki u Zakon svakako bi se znatno povećala i administracija vezana uz sustav ocjenjivanja te stvorile mnogobrojne računovodstvene komplikacije i štete po radnika s raznovrsnim kategorijama i razredima u kojima bi radnik bio naspram ocjene. Nesumnjivo bi se u takvoj podjeli platnih kategorija i podkategorija potkrale brojne pogreške po štetu radnika te bi sigurno radnik dobivao u konačnici i manje od i ovako umanjene plaće nakon što mu se oduzmu razni dodaci. Po primjeru Centralnog obračuna plaće (COP-a) u zdravstvu za kojeg je utvrđeno da nije dobro obračunavao stavke plaće, vidimo kako je takav sustav teško kontrolirati, pa se pitamo što bi bilo kad bi se uvele sve najavljene kategorije i podkategorije za više desetaka tisuća radnika.

Novi egzodus radne snage

Svime navedenim zasigurno bi došlo do suprotnog efekta od onoga koji se predstavlja kao cilj ovoga Zakona te se otvaraju prevelike mogućnosti manipulacije i iskorištavanja nekvalitetnog sustava u korist jedne povlaštene grupe naspram druge u nepovoljnoj poziciji. Zaključujemo, provede li se ova najava u sektorima zaposlenih u državnim i javnim službama, nesumnjivo će se stvoriti uvjeti za dodatno iseljavanje iz Hrvatske i nestat će posljednji tragovi nade za pravičnost i poštenu plaću te posljednja prava radnika. Posebno naglašavamo kako su mladi u tom pogledu isto uvelike zakinuti pošto će zbog nedostatka radnog iskustva na određenim poslovima zasigurno dobivati loše ocjene te neće biti sigurni na radnom mjestu, a ujedno će im i primanja biti nesigurna i manja što im Republiku Hrvatsku neće činiti zanimljivom za život i rad pod ovakvim uvjetima.

Podrška radnicima

Bude li se provodilo ove najave, spremni smo podržati i pružati podršku svim sindikatima i organizacijama koji se uključe u borbu za zaštitu radničkih prava. Apeliramo na Vladu i radnu skupinu da ovakve nepravične odredbe ne stavljaju u nacrt Zakona, već da, prilikom izrade, naprave Zakon koji je dostojan radnika, Zakon koji će mu omogućiti da poštenim radom i sigurnim zaposlenjem zaradi za svoju obitelj i kruh na stolu. Baš poput država koje mu to omogućavaju, a gdje se naši građani iseljavaju kad im se učine ovakve nepravde i oduzimaju prava kao što se u ovom prijedlogu najavljuje.

K. Č./S. M.

Post Tiskovna konferencija o najavljenom Zakonu o plaćama državnih službenika i namještenika je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Forum mladih SDP Rijeke obilježio je Youth action day 2017. godine dijeljeći mladima na riječkome Korzu promotivne materijale vezane uz Plan za mlade na razini Europske Unije.

Plan za mlade

Riječ je o akciji kojim mlade socijaldemokratkinje i socijaldemokrati žele promovirati Youth plan – Plan za mlade na razini Europske unije kojim se žele unaprijediti kvaliteta i pristup obrazovanju, Erasmus za sve, dostojanstveni poslovi, dječja prava i pristup kulturi za mlade. Više možete pročitati ovdje: http://www.youthplan.eu/en

Fotogalerija: https://www.facebook.com/fm.rijeka/posts/1877751055818367

S. M.

Post Obilježen Youth Action Day 2017. godine je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

Dana 28. veljače 2017. godine Socijalna samoposluga Rijeka dobila je donaciju članova Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke u vidu osnovnih životnih namirnica nužnim za prehranu korisnika iste. Donirani prehrambeni artikli kupljeni su novcem prikupljenim putem donacija članova Gradske organizacije i ostalih gostiju na humanitarnoj maškaranoj zabavi koja je upriličena u petak 24. veljače 2017. godine u prostorijama Gradske organizacije. Za potporu u djelovanju Socijalne samoposluge u Rijeci i doprinosa u pomaganju ljudima u potrebi Gradskoj organizaciji je uručena  zahvalnica.

Potrebe socijalne samoposluge

Na mjesečnoj bazi, Socijalnoj samoposluzi je potrebno 1,5 tona tjestenine, 1 tona mlijeka, 1 tona šećera, 1 tona ulja, 1 tona riže i 700 kg konzervirane hrane da bi se zadovoljile osnovne potrebe korisnika. Gradska organizacija Foruma mladih SDP Rijeke će i nadalje provoditi ovakve i slične akcije ovim putem poziva sve osobe dobre volje koje su u mogućnosti pomoći volonerima Socijalne samoposluge da napune svoje police osnovnim životnim namirnicima kako bi korisnicima mogli osigurati topli obrok na redovitoj bazi.

Za više informacija možete posjetiti sljedeću poveznicu: http://fmri.sdp.hr/aktualno/donirana-socijalna-samoposluga/

S. M.

Post Donacija Socijalnoj samoposluzi Rijeka je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

U subotu 11. veljače 2017. godine s početkom u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP Rijeke održana je XII. Konvencija Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke. Sukladno Pravilniku o ustrojstvu, na Konvenciji je izabrano novo rukovodstvo Gradske organizacije. Za predsjednika i potpredsjednike izabrani su Kristian Čarapić te Hermina Baraković Knežević i Filip Milneršić, a također je izabran i novi saziv Gradskoga odbora te Predsjedništva.

Prisutni brojni gosti

Na konvenciji su bili prisutni brojni gosti koji su se obratili skupu, a između ostalih predsjednik Gradske organizacije SDP Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel, član Predsjedništva Foruma mladih SDP Hrvatske Ivan Lukež, predsjednici Foruma žena i Foruma seniora SDP Rijeke Dinko Tamarut i Ana Komparić Devčić, predstavnici županijskih, gradskih i općinskih organizacija Foruma mladih, predstavnici gradskih i općinskih organizacija SDP te mnogi drugi drugarice i drugovi i hvala im na tome.

Na Konvenciji je donesen i Program Gradske organizacije za naredno mandatno razdoblje.

Čestitamo svima izabranima!

Za više informacija možete posjetiti sljedeću poveznicu: http://fmri.sdp.hr/aktualno/odrzana-xii-konvencija/

S. M.

Post Održana XII. Konvencija Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke je prvi puta viđen na SDP Rijeka.

U subotu 26. travnja 2014. godine s početkom u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP Rijeke održana je XI. Konvencija Gradske organizacije Foruma mladih SDP Rijeke. Sukladno Pravilniku o ustrojstvu, na Konvenciji je izabrano novo rukovodstvo Gradske organizacije. Za predsjednika i potpredsjednike izabrani su Sanjin Matijević te Saša Pešut i Petar Petrinić, a također je izabran i novi saziv Gradskoga odbora te Predsjedništva.

Poveznica na Facebook vijest: https://www.facebook.com/sdprijeka/posts/10151986058185388?__xts__%5B0%5D=68.ARAlJdtd4eLck3Om-AO975SGPn6CnWXjKppwWS_X4NMhF71WBu8ydaLRnywjVe_Uw_oZKD2E3QmUamOgcb_g0pZ7BTRko0fridbB1uSNpJ4fJQ6-1FvWkRs0EhLHeeKtc0st1zM&__tn__=-R

D. V.

Post Izabrano novo vodstvo riječkoga Foruma mladih je prvi puta viđen na SDP Rijeka.