Vojko Obersnel: “Poruka svima glasi: investicije uskoro kreću, ali više nećemo moći raditi kao ranije, jer se moramo pripremiti na partnerstva, udruživanje i kreiranje novih poslovnih poduhvata. EU je prilika, ali s novim pravilima igre.”
Vodeći ljudi Grada, Županije i Sveučilišta – Vojko Obersnel, Vidoje Vujić i Pero Lučin – okupili su u kampusu pedesetak najjačih poduzetnika s područja PGŽ, kako bi najavili nove trendove i investicije u 2013. godini.
U publici su bili svi viđeniji gospodarstvenici regije – od javnih poduzeća HŽ-a, HEP-a, Hrvatskih voda, preko Luke i 3. maja do privatnika iz GP Krka, JGL-a, Ri-denta, Protecta itd., a svima njima gradonačelnik Obersnel je poručio:
– Poruka svima glasi: investicije uskoro kreću, ali više nećemo moći raditi kao ranije, jer se moramo pripremiti na partnerstva, udruživanje i kreiranje novih poslovnih poduhvata.
On je poručio da je svima nova šansa Europska unija, a osim direktnih prijava na natječaje EU za sredstva, i to prije svega u područjima istraživanja, razvoja i inovacija, podrške malim i srednjim poduzećima, telekomunikacija i energetike, poduzetnici će europska sredstva moći koristiti i indirektno – javljanjem na natječaje u sklopu velikih investicija javnih poduzeća.
– Svima nama koji smo se okupili u ovoj dvorani, nije lako. Svi se bore za radna mjesta, a iako to nije zakonska obaveza Grada i Županije, i mi moramo pomoći, takvo je vrijeme. U PGŽ je broj nezaposlenih prešao 20.000 prvi put, točnije iznosi 21.800 i danas smo po konkurentnosti tek 7. županija u Hrvatskoj, a uvijek smo bili u prva tri mjesta. S obzirom na naš geostrateški položaj, loše smo pozicionirani u tim statistikama – ocijenio je župan Vujić.
Doduše, on opravdanje za stagnaciju nalazi u činjenici da se 20 godina vodila zavičajna politika svih vlada, koje su Rijeku zapostavljale, pa su je stigli čak i Varaždin i Zadar, ali sada će se sve promijeniti: s novom Vladom i ulaskom u EU trendovi će se preokretnuti za Rijeku i regiju.
Vujić je ogorčen na dio poduzetnika što usporavaju postupke javnih nabava svojim žalbama, zbog čega se gubi energija, vrijeme i novac, te je svima poručio da što manje kompliciraju, a što više i brže ulažu.
– Ono što Rijeci za moderan razvoj treba je transfer tehnologija, iz tehnoloških parkova u gospodarstvo. Sveučilište treba biti nositelj industrijske transformacije Rijeke, kroz razvoj prometnog pravca, obrazovne, zdravstvene, turistističke industrije, brodogradnju i računarstvo – rekao je Lučin. On posebno ističe da se projekt novog Znastveno-tehnologijskog parka savršeno uklapa u kriterije EU strukturnih fondova za regionalni razvoj, stoga se praktički cijeli projekt može financirati iz EU. Utoliko je taj projekt jedna od ključnih investicija za Rijeku, ocjenjuje rektor Lučin.
Direktor HŽ Infrastrukture Darko Peričić ocijenio je da je HŽ u izuzetno teškom stanju, te treba obnoviti tisuću kilometara pruga od ukupno 2.700 kilometara koliko je pod tom tvrtkom »da bi tek došli u stanje kakvo nam je u naslijeđe dala Austro-Ugarska«. Obnavlja se električna vuča, gradi ili obnavlja drugi kolosjek na nizu dionica, u Rijeci će se 2015. početi graditi gradska željeznica od Škrljeva do Šapjana uz tri nova kolodvora, širit će se tunel Kalvarija, graditi novi vijadukt na Školjiću, ali i preseliti uprava iz zgrade na Žabici. Ukupno se planira uložiti pola milijarde eura u riječku prugu u dogledno vrijeme.
– HŽ u Rijeci ima niz nekretnina i zemljišta, i uglavnom ćemo se iseliti s tih područja. Dio Brajdice već smo prepustili koncesionaru Luke, a uskoro selimo i upravu sa Žabice. Gradit ćemo novu poslovnu zgradu na Mlaci – najavio je Peričić.
On je rekao da je Rijeka sa svojom lukom za HŽ prioritet.
– Učinit ćemo sve da željeznička infrastruktura ne bude prepreka razvoju riječke luke. Dakle, svojim investicijama pokrit ćemo razvoj luke Rijeka do maksimuma od 25 milijuna tona tereta godišnje, što obuhvaća i razvoj Brajdice i u budućnosti Zagrebačke obale, odnosno sve do širenja luke na Krk. Za sve preko toga bit će potrebna izgradnja nove infrastrukture, onoga što se zove nizinska pruga, u prvom redu dionice Ogulin-Krasica preko Vinodola. No, zasad je taj projekt po strani, jer je i nepotreban do gradnje nove luke – rekao je šef HŽ-ove instrastrukture. Inače, sadašnji godišnji prekrcaj u Luci Rijeka iznosi oko 4,5 milijuna tona.
Izvor: novilist.hr, Autor: Tihana Tomičić, Objavljeno: 12. veljače 2013. u 15:54, Foto: Ivica Tomić
Poveznica na Facebook vijest: https://www.facebook.com/sdprijeka/posts/159379660880746?__xts__%5B0%5D=68.ARBosxiGERxhZoKzOVXCGRKeWSETKwP1kMXoYEsaMBHdG0CI1bRXzyain9bDOUfqe5nHYyKu1K9tfse5f_k2V_Dwb3jy96LRj8FbQGD70qGvYfezWj0mpZV2m67R6ZrAGiP7CmU&__tn__=-R
D. V.